Guide de la veillée mortuaire

Par : Diana Ramassamy
Offrir maintenant
Ou planifier dans votre panier
Disponible dans votre compte client Decitre ou Furet du Nord dès validation de votre commande. Le format PDF protégé est :
  • Compatible avec une lecture sur My Vivlio (smartphone, tablette, ordinateur)
  • Compatible avec une lecture sur liseuses Vivlio
  • Pour les liseuses autres que Vivlio, vous devez utiliser le logiciel Adobe Digital Edition. Non compatible avec la lecture sur les liseuses Kindle, Remarkable et Sony
  • Non compatible avec un achat hors France métropolitaine
Logo Vivlio, qui est-ce ?

Notre partenaire de plateforme de lecture numérique où vous retrouverez l'ensemble de vos ebooks gratuitement

Pour en savoir plus sur nos ebooks, consultez notre aide en ligne ici
C'est si simple ! Lisez votre ebook avec l'app Vivlio sur votre tablette, mobile ou ordinateur :
Google PlayApp Store
  • Nombre de pages64
  • FormatPDF
  • ISBN2-84450-644-5
  • EAN9782844506443
  • Date de parution12/02/2002
  • Protection num.Adobe DRM
  • Taille707 Ko
  • Infos supplémentairespdf
  • ÉditeurIbis Rouge

Résumé

Ki Amérindien, ki Afriken, ki Zendien, ki Blan, chak sé mak-moun la ki an péyi-Gwadloup la té ni on konpòtasion diféran douvan lanmò. Sé éritaj-lasa ki fè si sosiété kréyol la rivé met si pié stratréji a'y ki ta'y pou babouké lapè a lanmò. Gid-lasa ka dékatiyé konpòtasion, jan-fè épi jan-vwè a sosiété kréyol la douvan lanmò. An tan-lontan, véyé a moun-mò té on biten pòtalan an péyi-Gwadloup. Sé té on moman longannaj pou mò-la kon pou sé vivan-la. Kon ou vwè kouri-sikilè la té pasé, sé kon ou vwè vwazen vwazin té ka vini gadé ki mannev yo pé pòté ba met a mò-la.
Sé boug-la té ka bradjaké yonn-dé ban pou moun pé sizé oben on ti joupa si kaz-la té two piti. Sé madanm-la té ka pwopté kaz-la, yo té ka méné bwè é manjé, kafé, wonm, bouji, tou sa ki fo pou pasé lannuit épi mò-la. Tout moun té ka kokomiyonné mò-la ; i té lavé, lenjé é pengné dapré koutim kréyol. Si sé priyè-la té ka méné nanm a moun-mò la monté adan péyi a moun san chapo, yo té ka masonné braraj a tout kominoté-la.
On véyé té on bel mòso matjoukann kréyol la moun té ka voyé kont, jé-di-mo, timtim oben kayanbouk (kisisi kisila) alé pou fè lespri a yo maché é défawouché lanmò. Moun a lantou-la té ka pòté dapiyan-lespri ba met a mò-la, é sé ansanm ansanm yo té ka dépasé lanmò. Mé jòdi-jou, épi larel-neftaj, véyé ka fet flip flap. Sa nou ka mandé, sé es moun-Gwadloup ké touvé nouvo mwayen aksepté lanmò pou jwi lavi pi bien san yo ped sa yo ja ni la.
Ki Amérindien, ki Afriken, ki Zendien, ki Blan, chak sé mak-moun la ki an péyi-Gwadloup la té ni on konpòtasion diféran douvan lanmò. Sé éritaj-lasa ki fè si sosiété kréyol la rivé met si pié stratréji a'y ki ta'y pou babouké lapè a lanmò. Gid-lasa ka dékatiyé konpòtasion, jan-fè épi jan-vwè a sosiété kréyol la douvan lanmò. An tan-lontan, véyé a moun-mò té on biten pòtalan an péyi-Gwadloup. Sé té on moman longannaj pou mò-la kon pou sé vivan-la. Kon ou vwè kouri-sikilè la té pasé, sé kon ou vwè vwazen vwazin té ka vini gadé ki mannev yo pé pòté ba met a mò-la.
Sé boug-la té ka bradjaké yonn-dé ban pou moun pé sizé oben on ti joupa si kaz-la té two piti. Sé madanm-la té ka pwopté kaz-la, yo té ka méné bwè é manjé, kafé, wonm, bouji, tou sa ki fo pou pasé lannuit épi mò-la. Tout moun té ka kokomiyonné mò-la ; i té lavé, lenjé é pengné dapré koutim kréyol. Si sé priyè-la té ka méné nanm a moun-mò la monté adan péyi a moun san chapo, yo té ka masonné braraj a tout kominoté-la.
On véyé té on bel mòso matjoukann kréyol la moun té ka voyé kont, jé-di-mo, timtim oben kayanbouk (kisisi kisila) alé pou fè lespri a yo maché é défawouché lanmò. Moun a lantou-la té ka pòté dapiyan-lespri ba met a mò-la, é sé ansanm ansanm yo té ka dépasé lanmò. Mé jòdi-jou, épi larel-neftaj, véyé ka fet flip flap. Sa nou ka mandé, sé es moun-Gwadloup ké touvé nouvo mwayen aksepté lanmò pou jwi lavi pi bien san yo ped sa yo ja ni la.
Ma campagne d'autrefois
9,99 €