"Duhovni bljesak nad Balkanom" je filozofsko-teolosko istrazivanje utkano u licnu ispovest i promisljanje o svetlosti i tami koje vekovima obitavaju nad ovim prostorima. Autor vodi citaoca od srednjovekovnih pokreta bogumila, katara i Crkve bosanske - cije je ucenje bilo izvor duhovne slobode i biblijskog idealizma - do savremenih razmisljanja o prirodi dobra i zla, o Bogu i coveku, o smislu postojanja i unutrasnjoj borbi koja se vodi u svakome od nas.
Polazeci od Svetog pisma kao orijentira, ali ne i okova, autor kombinuje teolosko znanje, filozofsku intuiciju i licno iskustvo, ispitujuci pitanje: da li je Bog od vecnosti apsolutno dobro, ili je tek stvaranjem sveta postao dobro po sopstvenoj volji? Ova smela misao provlaci se kroz knjigu kao zlatna nit - jer ako je covek stvoren "na sliku i priliku Boziju", onda i u njemu postoji ista sloboda izbora izmedu svetlosti i tame.
U pojedinim poglavljima, knjiga izlazi iz istorijskih i teoloskih okvira i ulazi u sferu licne duhovne avanture. Susreti s ljudima, poput "dugokosog mladica" iz bolnice, postaju simboli ljudske slobode i otpora prema dobru, ali i ogledala u kojima se ogleda istina o duhovnom padu savremenog coveka."Duhovni bljesak nad Balkanom" nije knjiga koja trazi slepu veru, nego svesno promisljanje. Ona razotkriva slojeve kolektivnog pamcenja i poziva na povratak izvornom duhovnom zracenju koje je nekada obasjavalo ovaj prostor.
Autor poziva citaoca da zastane, preispita svoje uverenje i da u sebi potrazi onaj unutrasnji bljesak - mesto gde se dodiruju razum, vera i slutnja vecnosti. Knjiga zavrsava smirenim uvidom: Bog je u sebi oduvek nosio mogucnost i dobra i zla, ali se stvaranjem zivota zauvek opredelio za svetlost. Covek, kao Njegov odraz, pozvan je da ucini isto. U tom izboru lezi sustina postojanja - jer dobro nije puka moralna opcija, vec nacin bivstvovanja.
"Duhovni bljesak nad Balkanom" je filozofsko-teolosko istrazivanje utkano u licnu ispovest i promisljanje o svetlosti i tami koje vekovima obitavaju nad ovim prostorima. Autor vodi citaoca od srednjovekovnih pokreta bogumila, katara i Crkve bosanske - cije je ucenje bilo izvor duhovne slobode i biblijskog idealizma - do savremenih razmisljanja o prirodi dobra i zla, o Bogu i coveku, o smislu postojanja i unutrasnjoj borbi koja se vodi u svakome od nas.
Polazeci od Svetog pisma kao orijentira, ali ne i okova, autor kombinuje teolosko znanje, filozofsku intuiciju i licno iskustvo, ispitujuci pitanje: da li je Bog od vecnosti apsolutno dobro, ili je tek stvaranjem sveta postao dobro po sopstvenoj volji? Ova smela misao provlaci se kroz knjigu kao zlatna nit - jer ako je covek stvoren "na sliku i priliku Boziju", onda i u njemu postoji ista sloboda izbora izmedu svetlosti i tame.
U pojedinim poglavljima, knjiga izlazi iz istorijskih i teoloskih okvira i ulazi u sferu licne duhovne avanture. Susreti s ljudima, poput "dugokosog mladica" iz bolnice, postaju simboli ljudske slobode i otpora prema dobru, ali i ogledala u kojima se ogleda istina o duhovnom padu savremenog coveka."Duhovni bljesak nad Balkanom" nije knjiga koja trazi slepu veru, nego svesno promisljanje. Ona razotkriva slojeve kolektivnog pamcenja i poziva na povratak izvornom duhovnom zracenju koje je nekada obasjavalo ovaj prostor.
Autor poziva citaoca da zastane, preispita svoje uverenje i da u sebi potrazi onaj unutrasnji bljesak - mesto gde se dodiruju razum, vera i slutnja vecnosti. Knjiga zavrsava smirenim uvidom: Bog je u sebi oduvek nosio mogucnost i dobra i zla, ali se stvaranjem zivota zauvek opredelio za svetlost. Covek, kao Njegov odraz, pozvan je da ucini isto. U tom izboru lezi sustina postojanja - jer dobro nije puka moralna opcija, vec nacin bivstvovanja.